Dodaje se sirevima, u ranim je pudinzima, a poslednja istraživanja pokazuju da je jedno od najzdravijih i najkorisnijih lisnatih povrća. Kopriva sadrži znatnu količinu hlorofila, mineralnih soli (kalcijum, kalijum, fosfor, gvožđe) i vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno deluju na naš organizam.
Kako deluje i kada se primenjuje?
Često se primenjuje zbog gvožđa kod malokrvnih osoba jer utiče na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe i podsticanje lučenja mleka kod dojilja. Veliku primenu ima i u kozmetici. Ekstrakt korena nalazi se u proizvodima protiv opadanja kose.
Ima li nuspojava?
Primenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapažene. Ali, ipak budite pažljivi jer visoke doze mogu da izazovu crvenilo kože i opstipaciju. Kopriva ne sme da se koristi neprokuvana jer može da ošteti bubrege. S obzirom na to da utiče na pojačano lučenje mokraće, kod česte primene treba pripaziti na gubitak kalijuma i uzimati hranu bogatu tim mineralom.
Kako se priprema čaj od koprive?
Stručak mladih listova koprive treba kuvati 15 minuta u litru vode, procediti i popiti tokom dana. Preporuka je da redovno pijete ovaj čaj mesec dana.
Ako niste znali...
Koprivu retko možete da nađete na jelovnicima, iako je reč o ukusnoj namirnici koja može da se pripremi kuvana kao spanać ili iseckana s jajima kao omlet. Može da se pripremi na mnogo načina kao i svako povrće. Mada je savijača ili pita sa koprivom nešto izvanredno, u celoj Evropi je poznata supa od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu.